Autor: master

Lipanj na Paliću označava početak sezone manifestacija i događanja, prije svega na Ljetnoj pozornici. Ljubitelji dobre zabave, smijeha, odličnih kazališnih predstava, glazbe i prekrasnog ambijenta Ljetne pozornice imat će i ove godine priliku uživati u sjajnom programu.
Park Palić i Ljetna pozornica ovog će ljeta, kao dobri domaćini, ugostiti sljedeće izvođače:

1. 26.06. (petak) nadaleko poznati glumac Petar Božović u predstavi rađenoj prema romanu Matije Bećkovića – „Reče mi jedan čovek, ćeraćemo se još“, u organizaciji „Aleksandra Travel“ Subotica.
2. 28.06. (nedjelja) urnebesna hit komedija u izvedbi Dragana Marinkovića Mace – „Kakva ti je žena, takav ti je život“, u organizaciji „Denmax“ Subotica.
3. 03.07. (petak) predstava „Crvena“ u organizaciji „Udruženja Vitor za promociju kulture“ Subotica.
   – Odgođeno do daljnjega!
4. 11.07. (subota) Anđelka Prpić u predstavi „Šta me snađe“, u organizaciji „GMR“ Beograd – Odgođeno do daljnjega!
5. 14.07. (utorak) Milan Lane Gutović u predstavi „Obično veče“, u organizaciji „Aleksandra Travel“ Subotica – Odgođeno do daljnjega!
6. 16.07. (četvrtak) Dragan Marinković Maca u novoj hit predstavi „Ko ti trese trešnju“, u organizaciji „Denmax“ Subotica – Odgođeno do daljnjega!
7. 18.07. (subota) legendarni bend „Bajaga i Instruktori“, u organizaciji „GMR“ Beograd – Odgođeno do daljnjega!
8. 23.07. (četvrtak) regionalna muzička zvijezda – koncert Petra Graše, u organizaciji „Music Star Production“ Beograd – Odgođeno do daljnjega!
9. 31.07. (petak) predstava „Plastika“, u organizaciji „Udruženja Vitor za promociju kulture“ Subotica – Odgođeno do daljnjega!
10. 22.08. (subota) urnebesna komedija „One stvari“, u organizaciji „GMR“ Beograd – Odgođeno do daljnjega!
11. 27.08. (četvrtak) predstava „Poslednja šansa“, u organizaciji „Udruženja Vitor za promociju kulture“ Subotica – Otkazano!
12. 29.08. (subota) Dubravka Mijatović s ekipom u predstavi „Priča se po gradu“, u organizaciji „GMR“ Beograd – Odgođeno do daljnjega!
13. 12.09. (subota) predstava „Histerija“, u organizaciji „Udruženja Vitor za promociju kulture“ Subotica – Otkazano!
14. 13.09. (subota) čuveni trojac „Državni posao“, u organizaciji „GMR“ Beograd – Otkazano!
15. 18.09. (petak) predstava „Severo-istok“, u organizaciji „Udruženja Vitor za promociju kulture“ Subotica – Otkazano!

Organizatori zadržavaju pravo izmjene termina održavanja, a popis događanja još uvijek nije u potpunosti formiran. Sve informacije možete pronaći putem Park Palić Facebook i Instagram stranice, kao i na našem web-sajtu u rubrici Vijesti, dok najave događaja možete pronaći u rubrici Događanja na sajtu Parka Palić.

„U skulpturi treba izbjegavati pripovijedanje. Za to imamo riječi. Mislim da priču ne treba usađivati u kamen, drvo ili broncu, nego treba ostaviti slobodno oblikovanoj formi kamena, drveta ili bronce da govori svojim jezikom, svoju priču…”

Citat: Ana Bešlić za TV Novosti, 1980. godine.

(izvor: Yugopapir.com)

Foto: Ana Bešlić šezdesetih godina 20. stoljeća.

Ana Bešlić rođena je 16. ožujka 1912. godine na salašu „Šara Pustara“ u blizini Bajmoka na sjeveru Bačke, u uglednoj bunjevačkoj obitelji. Osnovnu školu završila je u Bajmoku, a školovanje nastavila u Zagrebu, Grazu i Beču.
Sa 18 godina prvi put dolazi u dodir s glinom koju joj je otac donosio s Dunava. Prva skulptura koju je izradila bio je upravo portret njezina oca. U Beograd se seli 1937. godine, a studij kiparstva na Akademiji likovnih umjetnosti započinje 1939., no zbog rata bila je prisiljena prekinuti studij. U ratu je izgubljen i njezin prvi rad – spomenuti portret oca.
Nakon završetka rata diplomirala je 1947. godine na kiparskom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Beogradu. Poslijediplomski studij završila je dvije godine kasnije kod profesora Tome Rosandića, a ubrzo postaje i suradnica u njegovoj radionici.
Prvu samostalnu izložbu imala je 1954. godine, kada je zajedno s Đorđem Bošanom izlagala u Subotici. Sudjelovala je na brojnim umjetničkim kolonijama i simpozijima, a izlagala je i na značajnim izložbama jugoslavenske umjetnosti u inozemstvu.
Poziciju modernističke kiparice u kiparstvu, gotovo isključivo muškom umjetničkom pozivu na jugoslavenskoj umjetničkoj sceni, osvojila je slijedeći spontano i elegantno vlastiti umjetnički put. Tijekom svog rada stvarala je i spomenička i skulpturalna djela koja se svojim oblikom razlikuju od velikih monumentalnih spomenika.
Uz Jovana Soldatovića, Ratimira Stojadinovića, Aleksandra Zarina, Mišu Popovića, Jovana Kratohvila, Miloša Sarića i Olgu Jančić, pripadala je krugu mladih kipara u grupi Prostor 8 (1957.–1958.), koji su nastojali dokazati višestruka značenja skulpture u okviru arhitektonskih cjelina i gradskih parkova.
Nakon studijskog boravka u Njemačkoj (1967.) počinje raditi s novim materijalom – poliesterom. U njezinu radu i umjetničkom razvoju uočena su četiri razdoblja: razdoblje školovanja (do 1954.), asocijativna forma (1954.–1962.), prijelazno razdoblje (1962.–1966.) i razdoblje sfere (od 1966.), s ciklusima Obojena lopta, Portret, Disk i Jastuci.

Foto: Skulptura 2a, 1973., obojeni fiberglas, Gradski muzej Subotica.

Izvela je značajan broj spomenika i skulptura u javnom prostoru i interijerima u mnogim mjestima nekadašnje Jugoslavije, kao i u svijetu. Dobitnica je velikog broja nagrada i priznanja: Nagrada 14. oktobarskog salona (Beograd, 1973.), Oktobarska nagrada grada Beograda (1979.), Dr. Ferenc Bodrogvari (Subotica, 1983.) i dr.
Skulpture Ane Bešlić nalaze se u zbirkama kako u zemlji, tako i u inozemstvu. Legat od dvadeset njezinih skulptura nalazi se u Gradskom muzeju u Subotici od 1983. godine.

Foto: skulptura „Ptice“, kao dio fontane iz 1913. godin

Osim skulpture „Ptice“ u središtu fontane iz 1913. godine, Ana Bešlić poklonila je Paliću još dvije prekrasne skulpture koje i danas oplemenjuju prostor Palićkog jezera.
Riječ je o skulpturama „Krila“ iz 1957. godine, koja je 1981. premještena s mjesta Spomen-česme na Rt pjesničke nade, te „Talija“ – prvoj izvedenoj skulpturi u javnom prostoru koja od 1951. godine krasi Ljetnu pozornicu na Paliću.

Foto: skulptura „Krila“, Rt pjesničke nade.

Foto: skulptura „Talija“, Ljetna pozornica.

Ana Bešlić preminula je 26. siječnja 2008. godine u Beogradu. Njezina djela još će nas dugo podsjećati na ovu jedinstvenu i talentiranu kiparicu s naših prostora.

Kao što je mnogima poznato, prve Olimpijske igre održane su u drevnoj Grčkoj, u čast vrhovnog boga Zeusa, 776. godine prije nove ere u Olimpiji. Samo natjecanje bilo je zamišljeno kao nadmetanje grčkih gradova-polisa i svojevrsna borba za prestiž.
Igre su se organizirale svake četiri godine, a razdoblje između njih stari su Grci nazivali olimpijada i koristili ga kao jedinicu za računanje vremena. O važnosti Olimpijskih igara svjedoči i činjenica da su se tijekom njihova održavanja prekidali svi sukobi.
Pierre de Coubertin osnovao je Međunarodni olimpijski odbor 1894. godine, što je dovelo do održavanja prvih modernih Olimpijskih igara od 6. do 15. travnja 1896. godine. To su bile prve Olimpijske igre modernog doba, a Atena je bila prikladan izbor za njihov početak.

Foto: zastava modernih Olimpijskih igara.

Međutim, prije Francuza Pierrea de Coubertina, barun Lajoš Vermeš organizirao je 26. kolovoza 1880. godine Palićku olimpijadu (1880.–1914.), sportske igre na kojima se svake godine natjecalo na stotine najboljih sportaša, kao svojevrsnu preteču modernih Olimpijskih igara.
Sam Vermeš ostao je zapamćen kao svestran sportaš – plivač i atletičar, gimnastičar, hrvač, mačevalac i biciklist.

Foto: Lajoš Vermeš na biciklu

Iako je bio bogati veleposjednik, širenje bogatstva i upravljanje imanjima nisu privlačili Vermeša. Na ideju o Palićkoj olimpijadi došao je 1876. godine, kada je otputovao u Napulj, s namjerom da s kipa Mironovog Diskobolosa – bacača diska uzme mjeru diska, kako bi se izradio isti takav sportski rekvizit i oživjela ta antička natjecateljska disciplina.
Na prvom natjecanju sportaši su se nadmetali u samo tri discipline: hrvanju, skoku u dalj i bacanju kugle, dok se disk još nije bacao.

Foto: Mironov Bacač diska, oko 460–450. godine pr. n. e

Drugo natjecanje održano je 17. srpnja 1881. godine s znatno proširenim programom, u sedam disciplina: hodanje na 7 km, boks, mačevanje, trčanje na kratkim stazama, bacanje kugle, gimnastika i plivanje.
Mačevanje kao natjecateljsku disciplinu Vermeš je uveo iz praktičnih razloga – osamdesetih godina 19. stoljeća sport je bio privilegija uskog kruga imućnih i aristokracije.
Kasnije se broj disciplina povećavao pa su u program uvršteni gimnastika, plivanje, atletika (trčanje na 250 i 220 metara, na 15 kilometara i na 1.000 metara s preponama, skok u vis, skok s motkom, bacanje kugle), boks, hrvanje, mačevanje, veslanje te biciklizam (utrka na 15 km Subotica – Palić).
Sportaši su se natjecali i u kuglanju, skoku iz mjesta, brzom hodanju, klizanju i jedrenju, a bilo je i za današnje prilike neobičnih disciplina poput plivanja s preprekama, jedrenja na ledu, skoka u vodu s motkom te bacanja kugle u vis.

Foto: natjecatelji u hrvanju na Palićkoj olimpijadi.

Kako bi se igre imale gdje održavati, Vermeš je u svom voćnjaku na Paliću postavio fiskulturne sprave, uredio atletske staze, a 1884. godine izgrađena je i prva biciklistička staza u ovom dijelu Europe.

Foto: Vermeš je izgradio prvu biciklističku stazu u ovom dijelu Europe.

Uz pistu i stadion, na samoj obali Palićkog jezera, Vermeš je izgradio i svojevrsno olimpijsko selo za natjecatelje. Izgrađeno je još mnogo sportskih terena, nabavljeni su potrebni rekviziti, a uređen je i jedan travnjati teren okružen drvećem, otvoren za sve građane, koji je služio za izlete, igre s loptom i druge aktivnosti.
Palićke olimpijske igre pratile su uglavnom bogate i ugledne gledatelje, dok su natjecatelji najčešće bili ljudi skromnijeg imovinskog stanja, uz rijetke iznimke. Palić je u to vrijeme već bio poznato lječilište i ljetovalište europske aristokracije i bogataša, a pokretanjem Palićke olimpijade postao je i novi sportski centar srednje Europe.
Olimpijada je bila toliko značajan društveni događaj da su posjetitelji dolazili u frakovima i svečanim haljinama. Iz Szegeda su zbog toga prometovali posebni vlakovi, a publika je dočekivana glazbom i svečanim topovskim salvama.
Sportska natjecanja na Paliću okupljala su uglavnom sportaše iz zemalja srednje Europe, ali su ubrzo postala poznata u cijeloj Europi. Sportaši iz Kraljevine Srbije prvi su put sudjelovali na Palićkoj olimpijadi 1884. godine.

Foto: mačevanje kao jedna od disciplina Palićke olimpijade.

Palićka olimpijada obnovljena je 2000. godine, povodom obilježavanja 120. godišnjice osnivanja, a 2004. godine podignut je spomenik Lajošu Vermešu.
Šetalište uz obalu Palićkog jezera dobilo je naziv Obala Lajoša Vermeša, a ustanovljena je i najprestižnija sportska nagrada – medalja Lajoša Vermeša za najznačajnije sportske uspjehe.

Foto: spomenik Lajošu Vermešu na Paliću

Palić je već početkom 20. stoljeća imao izuzetnu turističku ponudu. Gostima su bili na raspolaganju banja s toplim, hladnim i blatnim kupkama, brojni ljetnikovci, vile i sobe za iznajmljivanje, hoteli, Ljetna pozornica, knjižnica, razna plovila te kompletan Vermešov sportski centar.

Prometna povezanost bila je brza i učinkovita zahvaljujući željezničkoj i tramvajskoj vezi s gradom. Dolazili su ugledni građani, veleposjednici, bogati trgovci, bankari i industrijalci iz Austro-Ugarske Monarhije.
Koliko su bili zahtjevni vidi se i iz ponude jelovnika restorana – neka od tih jela i danas se poslužuju u Maloj gostionici.

Vinska karta, uz lokalna vina, sadržavala je i ponudu najboljih vina, sastavljenu po uzoru na ugledne restorane u Beču i Budimpešti. Posjetiteljima je na raspolaganju bilo 25 dnevnih i tjednih novina na pet jezika, što govori da su tadašnji turisti bili različitih nacionalnosti.
Tako su, mnogo prije nego što su nastali Karlovy Vary, Mariánské Lázně i Rogaška Slatina, na južnom obodu Austro-Ugarske Monarhije već izgrađene prekrasne vile, ljetnikovci i sportski centri – kao začetci banjskog turizma u Vojvodini.

Posebnom ljepotom isticao se objekt Velike terase, kroz svoje proporcije, splet konstruktivnih elemenata, oblika, boja i otvora. Jedina dekoracija u obliku floralnih motiva bila je ugrađena i perforirana u drvene elemente.
Šetalište Velike terase, koje prolazi kroz objekt, dijelilo je prizemlje na dvije cjeline – u jednoj se nalazila slastičarnica, a u drugoj restoran, obje s prostranim terasama okrenutim prema jezeru.
Prema parku su bila orijentirana dva apsidalno oblikovana bazara u kojima su se nalazili brijačnica, prodavaonica igračaka i papirnica. Bočnim stepenicama pristupa se etažnom pojasu koji natkriva prolaz i povezuje dvije cjeline u jedinstven kubus.

U središnjem dijelu nalazila se višenamjenska dvorana u kojoj su se održavali balovi, koncerti, zabave i kazališne predstave. Otvarala se prema parku terasom iznad bazara, dok je pozornica s prostorijama za umjetnike i terasom bila okrenuta prema jezeru.
Ovaj višenamjenski objekt tijekom svog postojanja više je puta mijenjao svoju funkciju.
Neposredno ispred Velike terase, iz istog razdoblja i u istom stilu, nalazi se najmanji secesijski objekt – Glazbeni paviljon.

U duhu vremena, koristio se i još uvijek se koristi kao mjesto za promenadne koncerte. Nakon jednog stoljeća, Velika terasa postaje najznačajniji kongresni centar u okruženju.
Raspolaže s tri kongresne dvorane, maksimalnog kapaciteta 360, 50 i 20 sjedećih mjesta, namijenjene održavanju kongresa, konferencija, sastanaka te različitih izložbi, manifestacija i performansa.
Kongresni centar Palić omogućuje organizaciju različitih vrsta poslovnih i drugih događaja u skladu s potrebama naših klijenata. U okviru kongresnog centra nalaze se tri objekta: Velika terasa, Eko centar i Ljetna pozornica.

Nedavno su na Paliću, u samom srcu turističke zone – ispred Velike terase i u Velikom parku, postavljeni svečani svjetlosni ukrasi, kao i božićno drvce, čime je simbolično obilježen početak blagdanske atmosfere i božićnih i novogodišnjih blagdana.

Park Palić, kao upravitelj turističke destinacije, odlučio je, po uzoru na sve ostale destinacije, obogatiti svoju ponudu i dodatno uljepšati Veliki park nabavom dekorativne LED rasvjete u obliku svjetlosnih kugli, svjetlosnih paketa različitih veličina i božićnog drvca visokog 5 metara s pratećim ukrasima, čime je riješen dugogodišnji problem nabave visokih crnogoričnih stabala za ukrašavanje, njihove dostave i sigurnog postavljanja na Otvorena krila Velike terase.

S obzirom na oduševljenje svih posjetitelja i turista koji su imali priliku uživati ​​i vidjeti blagdanske ukrase Palića, plan je da se oni svake godine obogate dodatnim sadržajem.

Kraj ljetne sezone za nas već odavno ne znači i kraj aktivnosti na Paliću. S ciljem kontinuiranog unapređenja i uljepšavanja naše destinacije, u posljednjih nekoliko mjeseci na red je došlo rješavanje nekih ozbiljnijih, dugogodišnjih problema u turističkom prostoru Palića, te su provedeni i određeni radovi.

Postavljanje urbanog mobilijara

U središnjem turističkom dijelu Palića, kod restorana „Mala gostiona“, izvršena je demontaža dotrajalih drvenih stupova te postavljanje novih betonskih kugli. Ukupno je na tom potezu postavljeno 100 kugli.

Sanacija dela staza uz obalu kod Peščane plaže

U neposrednoj blizini Peščane plaže, uslijed slijeganja tla i vode koja se slijevala kroz „kanal“ ispod staze, došlo je do oštećenja i ulegnuća betonskih (behaton) ploča na stazi. Sanacijom staze izvršeno je niveliranje tla i ploča, te je postavljena nova cijev za odvod vode, koja će dugoročno riješiti problem tog dijela i spriječiti daljnje slijeganje tla i propadanje staze na Peščanoj plaži.

Radovi za rekonstrukciju ograde za klima uređaj na objektu Eko centar

Dotrajala drvena ograda za vanjsku jedinicu klima-uređaja, koja je bila u vrlo lošem stanju, u potpunosti je zamijenjena novom, ručno izrađenom ogradom koja je osvježila eksterijer i uljepšala prilaz Eko centru.

Revitalizacija asfalta kod Ženskog Štranda

Revitalizacijom asfalta kod Ženskog štranda riješen je dugogodišnji problem zadržavanja vode nakon kiša u tom dijelu, koji ga je činio nepristupačnim za korisnike i posjetitelje. Radovi na revitalizaciji obuhvatili su asfaltiranje i nanošenje humusa na bankine staze.

Demontaža starih i postavljanje novih oluka na objektu Eko centar

Tijekom rujna i listopada izvršena je potpuna demontaža oluka na objektu Eko centar, kao i izrada i ugradnja novih.

 

Radovi na sanaciji havarije kanalizacionog voda kod česme

Kako su jaki korijeni okolnih stabala s vremenom oštetili kanalizacijski vod česme u srcu turističkog jezgra Palića, uzrokujući da se prilikom korištenja voda prelijeva i plavi prostor oko česme te sam prilaz, provedeni su radovi na sanaciji kanalizacijskog voda česme, čime je ovaj dugogodišnji problem riješen. Tijekom proljeća 2020. godine planirana je i obnova samog prilaza česmi, nakon čega će ona ponovno biti u funkciji prije početka turističke sezone na Paliću.

Izrada i montaža nove ograde na Velikoj terasi

Vanjska ograda istočnog krila Velike terase, uslijed vremenskih i drugih nepogoda, s vremenom je propadala i predstavljala opasnost za šetače, budući da su truli drveni dijelovi bili u vrlo lošem i devastiranom stanju.
Sukladno tome, izvršena je potpuna demontaža stare ograde te izrada nove, koja je tijekom studenog postavljena na istočno krilo Velike terase. Tijekom 2020. godine i ograda zapadnog krila vanjske terase bit će predmet rekonstrukcije.

Republički zavod za statistiku Srbije zaključno s kolovozom 2019. godine objavio je statističke podatke o turističkom prometu u Srbiji.
Podaci o turističkom prometu na Paliću pokazuju da se ukupan broj dolazaka i noćenja turista na Paliću značajno povećao u 2019. godini u odnosu na prethodnu 2018. godinu.
Usporedbom podataka za četiri mjeseca koja se smatraju turističkom sezonom (svibanj, lipanj, srpanj i kolovoz), ukupan broj dolazaka turista povećao se u 2019. godini za 11%. U navedena četiri mjeseca 2019. godine zabilježeno je 15.288 dolazaka, u odnosu na 13.750 dolazaka turista u 2018. godini.

Još izraženije povećan je ukupan broj noćenja turista u 2019. godini, ukupno za 23,5%. U navedena četiri mjeseca zabilježeno je 29.430 noćenja, u odnosu na 23.866 noćenja u istom razdoblju 2018. godine.

Primjetno je znatno veće povećanje dolazaka i noćenja domaćih turista u odnosu na strane.

Ovi, više nego zadovoljavajući podaci rezultat su ozbiljnog i dugoročnog planiranja razvoja turizma na Paliću od strane DOO Park Palić, upravitelja turističkog prostora Palić.

Turistima očito nije promaknulo kontinuirano uređenje i uljepšavanje obale jezera Palić, uređenje i izgradnja šetnica, znatno kvalitetnija i kreativnija sportska, zabavna i ugostiteljska ponuda, kulturno-umjetnički sadržaji na Ljetnoj pozornici, kao i brojni drugi prateći sadržaji koji čine cjelovitu i bogatu turističku ponudu Palića.

Svakako ne smijemo zaboraviti ni kongresni turizam, koji je u velikom zamahu na Paliću, zahvaljujući lijepim i funkcionalnim objektima Velika terasa, Ljetna pozornica i Eko centar.

Izgradnjom Aqua parka 2020. godine na Muškom štrandu očekuje se priljev još većeg broja turista, kako domaćih tako i iz zemalja u regiji.

Uporedo s ulaganjima u turističku ponudu, velika se pažnja posvećuje i ulaganjima u infrastrukturu na Paliću, kao jednom od preduvjeta daljnjeg razvoja turizma i novih investicija.

Postoji izvrsna suradnja s republičkim i pokrajinskim tijelima, koja su prepoznala veliki potencijal Palića kao turističke destinacije i napore DOO Park Palić da „veliki potencijal“ pretvori u veliki uspjeh.

 

Szombaton, szeptember 28-án a Palicsi Nyári Színpadon koncertet adott a legendás belgrádi rockegyüttes, a Bajaga i Instruktori. Ez a látványos koncert méltó lezárása volt az idei, rendkívül sikeres kulturális és szórakoztató programok sorozatának, amely a Palicsi Nyári Színpadon zajlott.

A Nyári Színpad nézőtere zsúfolásig megtelt és a közönség állva fogadta a Bajaga és Instruktorok nyitódalának első akkordjait. A koncert teljes ideje alatt együtt énekelt Bajagával a zenekar legnagyobb slágereit, és csak több ráadásként eljátszott dal után „engedte” a zenészeket megérdemelt pihenőre.

Sokan a közönségből a „Voz” (Vonat), „Dobro jutro džezeri” (Jó reggelt, jazz-rajongók), „Tišina” (Csend), „Berlin” és számos más dal hallatán felidézték fiatalkoruk emlékeit, ugyanakkor a látogatók között fiatalabb generációk is jelen voltak, akik számára Bajaga dalai szintén a szívükhöz nőttek.

Ezúttal az időjárás kedvezett a szervezőknek, hiszen a koncert ideje alatt elkerülte az eső a Nyári Színpadot.

További fényképeket megtekinthet itt: https://parkpalic.condevweb.com/index/picturegallerylist/lg/cp

 

Vinski maraton na Paliću najzabavnija je vinsko-sportska manifestacija u regiji, što je iskusilo više od 1.000 trkača koji su u subotu, 21. rujna, sudjelovali na polumaratonskoj Vinskoj utrci i deset kilometara dugoj Utrci uživanja. Natjecatelji iz 16 zemalja trčali su kroz vinograde i osvježavali se vinom najboljih palićkih vinara.

Na ovogodišnjoj manifestaciji sudjelovali su trkači s više kontinenata, koji su u Srbiju došli zbog Vinskog maratona. Bilo ih je iz Japana, Norveške, Švicarske, Njemačke, SAD-a, Brazila, Rusije, Velike Britanije, Finske, Austrije, Češke i Poljske, a tradicionalno, uz Srbiju, najviše trkača stiglo je iz BiH, Hrvatske i Mađarske.

Pobjednik polumaratonske Vinske utrke je Mikloš Bruner iz kluba Hajduk MT Kula, a u ženskoj konkurenciji Ines Jozić iz Hrvatske.

Pobjednici Utrke uživanja su Katarina Stojković iz ekipe MTS Srbija i József Nyári iz Mađarske.

Osim što su trebali biti dovoljno brzi i fizički spremni za utrku, mnogi sudionici potrudili su se i da imaju vrlo kreativne maske, pa je konkurencija bila velika. Ipak, nagradu za najbolji individualni kostim osvojio je najpopularniji ‘vaterpolist’ maratona, gospodin Aleksandar Ormoš iz Zrenjanina, dok je nagradu za najbolju grupnu masku dobila grupa od 25 Beograđana koji su se maskirali u ‘zombije’.

Nakon završetka utrke, svi sudionici i posjetitelji nastavili su kod Velike terase s degustacijama vina i lokalnih gastronomskih specijaliteta, a za odličnu zabavu bio je zadužen subotički bend Selected. Mnogi sudionici sudjelovali su u zanimljivim vinskim radionicama, plovili Vinskim brodićem, odlazili na vinske piknike, a organizirano je i zabavno natjecanje u kotrljanju vinskih bačava, koje je popraćeno s puno navijanja i smijeha.

Sudionici ovogodišnjeg Vinskog maratona pridružili su se akciji prikupljanja sredstava za izgradnju roditeljske kuće u Beogradu za djecu oboljelu od raka, tako što su preuzeli aplikaciju ‘Pruži korak’ koja je bilježila kilometre prijeđene na maratonu, a koje srpske tvrtke unovčavaju i doniraju Nacionalnom udruženju roditelja djece oboljele od raka.

VVinski maraton je jedinstvena manifestacija koja na zabavan način spaja sport, vino, gastronomiju i glazbu, te pruža užitak svim osjetilima, o čemu najbolje svjedoče fotografije, koje su i najbolji poziv za iduću godinu.

 

U nedjelju je, nakon što je odgođen zbog vremenskih uvjeta, koncert Aleksandre Radović održan na Ljetnoj pozornici na Paliću. Preko 600 vjernih obožavatelja došlo je na Palić kako bi uživali u prekrasnim baladama i zabavili se uz brojne hitove poznate srpske kantautorice. Publika je zajedno s Aleksandrom pjevala poznate hitove poput “Čuvam te”, Kao so u moru”, Bivši dragi”, “Beskrajno” i mnoge druge.

Nakon završetka koncerta, koji je trajao manje od dva sata, svi su otišli kući s erupcijom pozitivnih emocija i s nadom da će se Aleksandra Radović ponovno vratiti na Ljetnu pozornicu, s novim pjesmama, ali i starim hitovima.

Više fotografija pogledajte na: https://parkpalic.condevweb.com/index/picturegallerylist/lg/cp/